Ki Sa Ki Lakoz Dola Ameriken an Chè konsa nan Peyi a?

Dola

Jounen jodi a, goud la, ki se lajan peyi d Ayiti a, ap pèdi pye andedan peyi a. Daprè sa nou aprann de Bank Santral peyi d Ayiti a, si ou pa gen 56.50 goud nan men w, ou pa ka achte 1 dola Ameriken. Ki sa ki lakoz dola Ameriken an ap vann tèt nèg konsa?

An n gade dosye sa a daprè yon konsèp ekonomik “supply and “demand,” ke nou tout sa yo ki te gen chans pran kou ekonomi nan inivèsite konprann trè byen.

Lè pa gen ase nan yon pwodwi [supply] sou mache a, akoz de kantite moun ki dèyè achte pwodwi sa a [demand], pou w kapab dekouraje moun yo [demand la], ou monte pri a [pri a ka monte byen wo pou jistan ou jwenn “threshold” k ap bay “equilibrium” ant “supply” ak “demand” la sou mache a.

Alòs, sa k fè dola a chè a se paske pa gen ase dola k ap sikile nan ekonomi a.

Emann Joasil, kòman fè pa gen ase dola nan ekonomi an, ki sa ki ka lakoz sa, hen?

Bèl kesyon! Gen plizyè bagay ki ka lakoz pa gen ase dola k ap sikile nan ekonomi an. M pral bay ou kèk ladan yo:

1. lè w pa pwodwi pou w ekspòte pou lajan kapab antre nan ekonomi an, sa lakoz pa gen lajan ki pou satisfè “demand” la;

2. lè Dyaspora pa voye lajan akoz de sitiyasyon ekonomik difisil ke l ap viv la, vin pa gen ase lajan nan ekonomi an ki pou satisfè “demand” la [lè Dyaspora a gen yon tous ekonomik k ap deranje l, Ayiti limenm fè sa yo rele yon tibèkiloz ekonomik];

3. lè administrasyon Martelly a ap depanse san kontwòl nan yon dal lòbèy ki pa gen okenn potansyalite ekonomik, lajan pati kite ekonomi an ale lòtbò dlo [paske majorite bagay ke lajan an achte pou fè e òganize bagay sa yo se enpòte yo enpòte yo];

4. lè pa gen envestisè ki pou vin envesti nan ekonomi an akoz de enstabilite politik ke Martelly ak K-Plim kreye nan peyi a, vin pa gen lajan k ap brase nan ekonomi an ki pou pèmèt ke demand pou dola Ameriken an satisfè;

5. lè moun pa antre vin vizite peyi a –akoz de enstabilite politik ke SELEKSYON Martelly ak K-Plim pral lage nan peyi a –sa fè pa gen ase dola k ap brase nan ekonomi an ki pou satisfè “demand” la;

6. lè tout moun sere lajan yo pou yo pa envesti nan ekonomi an akoz de “uncertainty” ki kreye akoz dezòd ak lòbèy ki pral genyen nan peyi a akoz SELEKSYON Martelly ak K-Plim pral fè yo, sa a fè ke pa gen ase dola nan ekonomi an ki pou satisfè demand la.

Ki sa ki pou fèt pou korije sa? Anyen! Nou pa ta sipoze rive la. Sa a se twòkèt la sa… an nou swete ke nou pa janm wè chay la ki dèyè a.

Pa gen okenn solisyon a kou tèm ke w ta konte pran ki pa p vin pi anpire sitiyasyon an a la long. Alòs, kèlkeswa solisyon an, li sipoze long tèm.

Sa n ap viv la a, li pa yon bagay ki parèt bripsoukou non… se tout yon seri de aksyon e desizyon finansyè, ekonomik e politik iresponsab ki vin bay nou l. Alòs se pou n korije erè nou yo pou n ka arive mete ekonomi nou an kanpe sou pye l pou dola a vin ap sikile kòmsadwa pou ke lwa ekonomik “supply and demand” la vin regilarize e estabilize dola Ameriken an sou mache a.